Što je stres?

Što je stres? 

Često slušamo kako je stres uzročnik  raznih problema ili kako bi bilo važno da smanjimo stres. Jeste se pri tome ikada zapitali što je ustvari stres?

Prirodna reakcija

Stres označava promjene u psihofizičkom stanju i funkcioniranju osobe kada se suočimo s događajima koje doživljavamo kao ugrožavajuće za našu fizičku, psihičku ili socijalnu dobrobit ili kada se nađemo u situacijama koje od nas traže ulaganje posebnog napora kako bi udovoljili zahtjevima koji su pred nas postavljeni.

Sve ono što prepoznajemo kao neposrednu opasnost, povredu, gubitak, prijetnju ili izazov, u nama automatski izaziva jak emocionalni doživljaj nakon kojega slijedi prirodna reakcija našega organizma. Koliko ćemo prijetećim doživjeti neki događaj ili zahtjev, ovisit će i intenzitet doživljenog stresa.

Svatko reagira individualno

Drugim riječima, intenzitet stresa direktno je povezan s individualnom interpretacijom situacije. Upravo zbog toga različitim ljudima, različite će situacije biti izvor stresa i to neće nužno uvijek biti situacije koje imaju negativan utjecaj na osobu, ponekad i sama promjena životnih okolnosti može pred osobu staviti dodatne zahtjeve za prilagodbu te samim time biti stresna.

Primjer takve stresne situacije je i preseljenje u drugi grad radi studiranja što je za većinu mladih ljudi pozitivna promjena, no, pred budućeg studenta stavlja dodatne izazove i zahtjeve za prilagodbu.

Nizanje stresnih događaja

Kada se radi o nizu stresnih događaja koji slijede jedan za drugim, govorimo o akumuliranom stresu koji može iscrpiti kapacitete pojedinca za suočavanje te tako proizvesti velike psihičke i tjelesne teškoće.

Jednako kao što različiti ljudi različite situacije doživljavaju kao više ili manje stresne, tako i različito reagiraju na stres, a reakcije mogu varirati od situacije do situacije čak i kod iste osobe.

Četiri skupine reakcija

Usprkos brojnim faktorima koji proizlaze iz naših osobina, ranijih iskustava, konkretne situacije, stanje stresa može se prepoznati po četiri skupine reakcija ili simptoma:

Emocionalne reakcije: nezadovoljstvo, tuga, ljutnja, bezvoljnost, razdražljivost, tjeskoba, usamljenost, krivnja, nemir, česte promjene raspoloženja…

Promjene u ponašanju: nekontrolirani ispadi u ponašanju, pretjerana ovisnost o drugima ili povlačenje od drugih, svadljivost, plačljivost, pretjerano konzumiranje lijekova ili sredstava ovisnosti…

Promjene u mišljenju: rastresenost, nesposobnost donošenja odluka (neodlučnost), prebrzo donošenje odluka, slaba koncentracija, preosjetljivost na kritike, zaboravljivost, često mijenjanje stavova, ponavljajuće misli…

Fiziološke promjene: glavobolje, lupanje srca, crvenilo lica, znojenje i drhtanje ruku i dlanova, visoki tlak, probavni problemi, osip, napetost u stomaku, plitko disanje, promjena apetita, poremećaji spavanja i bioritma…

Stres utječe i na metabolizam hormona

U stanju stresa mijenja se razina i metabolizam hormona (kortizola i adrenalina) što nam omogućuje prilagodbu i nošenje sa zahtjevima situacije, no, ako se znak za uzbunu nikako ne gasi, naš organizam se iscrpljuje u dugotrajnoj borbi pa dugotrajna i intenzivna izloženost stresu može imati izuzetno negativan učinak na naše zdravlje i psihofizički integritet.

Načini suočavanja sa stresom

Dvije najčešće reakcije i načini suočavanja sa stresom su suočavanje usmjereno na emocije i suočavanje usmjereno na problem. Koju reakciju ćemo odabrati ovisi o našoj procjeni možemo li i u kojoj mjeri utjecati na situaciju i na sam izvor stresa.

Usmjeravanje na emocije uključuje izbjegavanje razmišljanja o problemu, izražavanje osjećaja (plakanje, vikanje, agresivno ponašanje), korištenje mašte, humora, lijekova ili opojnih sredstava.

Usmjeravanje na problem uključuje aktivnosti poput traženja informacija, planiranja i poduzimanja akcija kojima se može promijeniti ili razriješiti situacija.

Nažalost, nema jasnog odgovora na pitanje koji mehanizam suočavanja je bolji i donosi više dobrobiti za pojedinca. Niti jedan način nije sam po sebi ispravan ili kriv, sve ovisi o osobi, konkretnoj situaciji i našoj procjeni situacije. Vrlo često jedan način suočavanja ne isključuje drugi.

Neka istraživanja pokazuju da je suočavanje usmjereno na problem povezano s pozitivnijim dugotrajnim posljedicama budući da tako povećavamo šansu rješavanja izvora stresa. Isto tako, čini se da su strategije usmjerene na emocije korisnije u početnim fazama te kod kraćih stresnih situacija, dok je suočavanje usmjereno na problem efikasnije u kasnijim fazama i kod dugotrajnih stresnih situacija.

Što učiniti kada prepoznamo da smo izloženi stresu?

Važno je imati na umu da se stvari mijenjaju. Sve prolazi, dobre pa tako i loše stvari. Ako ste u početku nezadovoljni svojim životom studenta, nemojte odustati. Svakim novim danom stvari u nepoznatom studentskom životu postajat će sve poznatije i bliskije. Mnoge promjene su u vašoj kontroli i sposobnost prilagođavanja promjenama pruža velike mogućnosti za osobni rast i razvoj te stjecanje sve boljih sposobnosti za suočavanje sa stresom.

Kako se zdravo suočavati sa stresom

– Pripremite se za stresni doživljaj i učinite ga predvidljivim tako da ga što više razjasnite, napravite plan suočavanja s izvorom stresa, uvježbate svoju reakciju ili umanjite njegovu važnost. Npr. organizirajte vrijeme kroz izradu plana učenja u odnosu na ispitne rokove.
– Zauzmite se za sebe jačajući svoju samosvijest i samopouzdanje, npr. vježbanje kako reći „ne“ mirne savjesti i procijenite da li na svaki poziv morate odmah reagirati i baš taj tren odgovoriti, posebno ako znate da vas to prekida u učenju i utječe na koncentraciju.
– Svakodnevno izdvojite neko vrijeme, barem pola sata, za sebe čineći ono što vas opušta pr. šetnja, odmaranje u tišini, uz muziku, prijatelje i sl.
– Pripazite na zdravu prehranu i redovan san.
– Poželjno je baviti se nekom fizičkom aktivnošću koja nam pomaže u oslobađanju nakupljene negativne energije tijekom dana, pogotovo i nakon dugotrajnog sjedenja uz knjigu.

Razgradite stres fizičkom aktivnošću koja, bez sumnje, predstavlja jedan od najboljih načina sprječavanja i kontrole stresa. Za dobar početak već i 30 minuta svakodnevne večernje šetnje ili deset minuta uspinjanja stepenicama čine čuda. Naravno, za razgrađivanje stresa najuputnije je tri ili više puta tjedno trčati, brzo hodati, voziti bicikl, plivati ili planinariti.

Ako na vrijeme osvijestite i prepoznate upozoravajuće simptome nagomilavanja stresa, moći ćete znatno ranije poduzeti korake kojima ćete se zaštititi i osnažiti. Preispitivanjem prioriteta, sami ili uz pomoć stručnjaka, možete jasnije sagledati svoj život, po potrebi ga reorganizirati i bolje kontrolirati.

Picture desgined by Freepik.